UMJETNOST

Rafael Alberti, Ettore Sordini, Vittorio Verga: 11-24 maggio, Galleria Azimut, Milano 1960. Plakat izložbe Presavijan. Stanje odlično. 44x32,5cm

Neretva od Boga/Prokleta Ova knjiga je ponovljeno izdanje iz 1987. povodom izložaba istoimene pjesničko-grafičke mape u Nacionalnoj knjižnici u Zagrebu i Galeriji Stećak u Kleku. Donosi reprodukcije grafika u izvornom obliku, a ne crno-bijelom pretisku kao što je bilo u prvom izdanju te predgovor Ive Šimat Banova. Sadrži devet pjesničkih/ grafičkih listova autorskih djela od po dvojice umjetnika - pjesnika (rođenih u Neretvi) i suvremenih hrvatskih grafičara.

Trigon '69 [i.e. neunundsechzig]: Architektur und Freiheit [Ausstellung im] Künstlerhaus Graz, 4 Okt. bis 15 Nov., 1969. [Katalogredaktion: Wilfried Skreiner und Horst Gerhard Haberl. Übersetzer: Maria Kiefer. Trigon 69. Architektur und Freiheit, Kunstle

Željko Jerman: Kemikalije na foto papiru photochemicals on photopaper Intervencija / rad fotokemikalijama na foto papiru.

Željko Jerman: Kemikalije na foto papiru Intervencija / rad kemikalijama na foto papiru. Potpisano / Signed: Željko Jerman 1999. Unique / Original Art Work 18x24cm 1

Željko Jerman: Kemikalije na foto papiru Intervencija / rad kemikalijama na foto papiru. Potpisano / Signed: Željko Jerman 1999. Unique / Original Art Work 18x24cm

IRWIN: Kapital 26 cm x 19 cm x 3cm Edition 188/500

SESPO (Spontana grafika) 1979. g. 100 x 70 cm sitotisak / papir Autor (umjetnik): Vjenceslav Richter

The artist’s book “Ich habe keine Zeit” (“I don’t have time”) can be interpreted as a paradoxical call to practise this cherished laziness. The artist recommends to read the book line by line, from the beginning to the end, and in particular at a time whe

Julije Knifer: GSU 1966. Vrlo rijetko u ponudi. Katalog za izložbu Julija Knifera - Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb 1966. godine. Uključuje serigrafiju (izrada Serigraphie-atelier). Predgovor / preface - Julije Knifer i Radoslav Putar. Katalog Ivan Picelj. Fotografije Branko Balić.

Dalibor Martinis: Zagrebački solisti

Artist Book. Sonia Delaunay, Städt. Kunsthaus Bielefeld 1958, pochoir - tempera, potpis umjetnice, Sonia Delaunay (1885-1979) Sonia Delaunay Paris the book, 1958, signed and dated in pencil on cover, with one pochoir printed in colours serving as the

Plakat za izložbu "ivan picelj" u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu, 1970. godine. Plakat je tiskan u 2 boje (plava i ružičasta) na bijelom papiru. Slovo "a" velike dimenzije.

Plakat za izložbu "Tošo Dabac" u Muzeju za umjetnost i obrt 1968. godine. Plakat je tiskan u 3 boje (tamno plavo, crno, svjetlo sivo) na bijelom papiru.Tipografija Helvetica. 50x70cm Kvalitetno opremljen, natur, između dva stakla. Preuzimanje samo u a

Josip Vanista, Zagreb, 1989. Treći broj Gorgona; Post Scriptum No.3. Naklada Josip Vaništa, suradnja Marijan Jevšovar 25 x 17,5 Cm. Artist Book. Sadrži tekstove Radoslava Putar i Ivana Kožarića. Crtež na naslovnoj strani Ivan Kožarić. Stanje; odlično.

Exat 51: Piet Mondrian Likovna mapa. Serigrafija 45x45 cm Piet Mondrian: Kompozicija, serigrafija izvedena u atelieru Mei­njak Zagreb, izdanje Gradske galerije suvremene umjetnosti, vlasnik originala Narodni muzej Beograd. Povodom ove izložbe galerija je publicirala reprodukciju u serigrafiji Kompozicija, P. Mondriana, 1929. Vlasnik originala je Narodni Muzej Beograd. Reprodukcija je popraćena tekstom W. Sandberga i Vere Sinobad-Pintarić. Oprema publikacije: Ivan Picelj Izvedba serigrafije: Ivan Picelj i Meinjak Picelj: Iste godine kad smo radili izložbu u Parizu (1957) izveli smo u Zagrebu jednu diverziju, koju je potpomogo Božo Bek, koji je tada radio u Kabinetu grafike. Doznali smo da u Beogradu u Narodnom muzeju postoji original Mondriana, preko poznatih smo organizirali da se to provjeri, i zaista - slika je bila u podrumu, u depoima. Kad je holandska kraljevska obitelj došla u posjet Karađorđevićima, a princ Pavle je bio poznati kolekcioner, donijela je na poklon Mondriana iz 1932. i jedan crtež Van Gogha. Picelj: Van Gogh je bio izložen, a Mondrian nikada nije pokazan. I onda je uz Bekovu pomoć Galerija odlučila posuditi Mondriana i napraviti serigrafiju. Stigao je Mondrian u kutiji, zapakiran u pak-papir, poštom. Poštom! Mi smo se primili za glavu. Odmah smo počeli razgovarati tko će ga odnijeti natrag. To je morao biti netko tko neće zaspati! Mondrian je visio tu u mom stanu, na ovom zidu, dva mjeseca. I onda smo otisnuli serigrafiju i preveli Sandbergov tekst koji je objavljen u Parizu kod Denise René, u dogovoru s njom. Vera Horvat Pintarić je također napisala tekst i tako je nastala ta mapa. Taj Mondrian i nerazumijevanje oko njega bio je poticaj da pripremimo tu didaktičku izložu koju spominjenete. To je bila silno važna izložba; na njoj smo radili godinu dana. Uz to, Depolo je bio u Parizu kod Denise René i donio je grafike Andre Bloca i Vasarelyja. Vesna Babić, direktorica Galerija grada Zagreba, pitala nas je što da radi s njima. Trebalo ih je izložiti, a nije se imalo gdje osim u Galeriji suvremene umjetnosti. Galerija je bila gradska institucija, pa je bilo pitanje kako ih izložiti jer to nije bilo dio likovnog programa Galerije. Onda se rodila ideja, i to ponovo kroz druženje, što je danas vrlo rijetko, da se napravi didaktička izložba, da podučimo ljude o čemu su tu radi, jer ono što se tada pisalo bilo je suludo. Iz kataloga izložbe citiram: "Gradska galerija suvremene umjetnosti priređuje prvu didaktičku izložbu kojom objašnjava osnovne smjernice puteva likovne umjetnosti u posljednjih 50 godin

Ivan Picelj: Vizionarna arhitektura Plakat za izložbu "Vizionarna arhitektura" u Muzeju za umjetnost i obrt. Tiskano u 5 boja (plava, narančasta, crvena, zelena, svj. siva) na bijelom papiru. Plava pozadina. Krugovi ucrtani jedan u drugi, raznih boja. U zagrebačkom muzeju za umjetnosti i obrt 1963. godine održana je izložba Vizionarna arhitektura u organizaciji moma-e iz new Yorka. na izložbi je bio prikazan niz projekata iz raznih razdoblja, sveukupno stotinjak djela na panoima podijeljenima u nekoliko kategorija: 1. zgrade čiji oblici predstavljaju neku vrstu odredišta, 2. linearne, “putujuće” strukture, 3. zgrade složenih 'mitoloških' oblika. dio izloženih projekata bio je inspiriran organskim svijetom i evolucijom oblika. Uz izložbu je otisnut manji katalog.

Ivan Picelj: Majakovski Majakovski: Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb 1973. godine Autorska radionica: Studentski centar, Zagreb 70.5 × 50 cm High-quality Silkscreen / Sitotisak Bijela podloga, grafičko rješenje: kompozicija geometrijskih elemenata u tisku crne i crvene koji čine srp i čekić. Dijagonalno položenim slovima u tisku crveneprezime autora. Ispod gornjeg ruba plakata informativni tekst u tisku crne (4 reda).

Motus / Groupe de Recherche d’Art Visuel (GRAV) Galleria Azimut, Milano: Apr 1960 - Apr 1960 DeMarco, Hugo Rodolfo (1932 - 1995) García-Rossi, Horacio (1929 - 2012) Molnar, François (*1922) Morellet, François (1926 - 2016) Yvaral, [Jean-Pierre Vasarely] (1934 - 2002)

13th meeting of experimantal filmmakers U Zagrebu je između 19. i 22. prosinca 1963. održan prvi festival GEFF-a, što je ujedno bio prvi susret filmskih eksperimentatora. Organizator je bio Kinoklub Zagreb uz pomoć Saveza jugoslovenskih amaterskih kinoklubova. Kinoteka je predstavila tri večeri svjetskog eksperimentalnog filma, uključujući autore kao što su Norman Mclaren, Slavko Vorkapić (s vizualnim interpretacijama Beethovenove glazbe u filmovima Fingalova pećina, 1940. i Šuma šumori, 1941), Maya Deren, Hans Richter, Louis Buñuel, Germaine Dulac, Rene Clair, Aleksander Medvedkin, Sergej Ejzenštajn, Dziga Vertov. Na samu festivalu sudjelovalo je trinaest kinoklubova i organizirane su brojne projekcije. Četrdeset filmova prošlo je natjecateljsku selekciju, dok su u Salonu odbijenih i u informativnoj selekciji sveukupno prikazana pedeset četiri filma. Četrdeset četiri autora prezentirala su svoje eksperimentalne filmove, većinom u produkciji Kinokluba Zagreb i Kinokluba Beograd. Članovi žirija bili su: Vatroslav Mimica, redatelj; Vjenceslav Richter, arhitekt; Mladen Škiljan, kazališni redatelj; Radoslav Putar, likovni kritičar; Mića Popović, slikar; Slobodan Novaković, novinar; Branko Tomulić, redatelj; Branko Belan, pisac. Svaki član nagradio je filmove po vlastitom izboru. Prijepodne jednog fauna (1963) Tomislava Gotovca i Vladimira Peteka postigao je najveći uspjeh, dok je Petek dobio priznanje za svoje odabrane filmove koji se smatraju prvim antifilmovima32 festivala. Drugi su nagrađeni filmovi: Doručak Srđana Karanovića (1963), Zid Kokana Rakonjca (1960), Tragovi čovjeka Ivana Martinca (1961), Antonijevo razbijeno ogledalo Dušana Makavejeva (1957), Twist-twist Ante Verzottija (1962), Smrt Tomislava Gotovca (1962) i Kula (1963) Dragoljuba Ivkova.

Josip Vanista, Zagreb, 1989. Drugi broj Gorgona; Post Scriptum No.3. Naklada Josip Vaništa, us suradnja Marijan Jevšovar 25 x 17,5 Cm. Artist Book. Ivan Kožarić, Žarko Vijatović. Stranice

Julije Knifer - Arbaitprozess - Tubingen 1975. Signed, dated and small draw - Meandar by artist. colossal meander created by Knifer on a 20 x 30 m canvas in a quarry in Tübingen (1975).

Originalni plakat izložbe "Za umjetnost u umu" u Podroom, Mesnička 12, Zagreb; Boris Demur, Vladimir Dodig Trokut, Ivan Dorogi, Ladislav Galeta, Tomislav Gotovac, Vlado Gudac, Sanja Iveković, Željko Jerman, Željko Kipke, Antun Maračić, Vlado Martek Mal

Published between 1997 and 1998, seven issues in total. Publisher: Arkzin, Zagreb. Publishing manager: Vesna Janković. Editor-in-chief: Dejan Kršić. Arkzin was a periodical published in Zagreb, Croatia, from 1991 to 1998. It began as a political fanzin