Boris Senker: Bard u Iliriji

120,00 kn

Boris Senker rođen je u Zagrebu 1947. Maturirao je 1966. na Gimnaziji u Puli. Komparativnu književnost i anglistiku studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. diplomirao, a 1982. doktorirao obranivši disertaciju o kazališnom radu Milana Begovića. Na Odsjeku za komparativnu književnost radi od 1971.; za redovitoga profesora na Katedri za teatrologiju izabran je 1996. Voditelj je Poslijediplomskoga i doktorskoga studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Od 1990. vanjski je urednik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu, prvo Bibliografije kazališta , objavljene 2004., potom Kazališnoga leksikona . Bio je član uredništva časopisa Prolog i istonaslovne biblioteke te u dva navrata (1985.-1990. i 1995.-2000.) vodio kazališnu kroniku u Republici . Kao stipendist Fulbrightove zaklade boravio je od siječnja do lipnja 1985. u New Yorku (NYU). Sudjelovao je na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj, Italiji, Francuskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Uža su područja njegova stručnog zanimanja drama i kazalište u renesansi i XX. stoljeću te kazališna režija.

Budući da dramski opus Williama Shakespearea već više od 150 godina ima veliku važnost u hrvatskom kazalištu – u nekim je razdobljima, primjerice Miletićevu i Benešićevu, bio okosnica klasičnoga repertoara – ova knjiga nije samo prilog hrvatskoj teatrologiji, nego predstavlja i poticaj za proučavanje hrvatske kulture u cjelini. Kako bi se, naime, mogla u potpunosti sagledati važnost Shakespearea u tom kontekstu, svakako je bilo potrebno obraditi recepciju njegovih komada u najvažnijim centrima izvođenja, dakle u Zagrebu i Dubrovniku, kojima se ova knjiga ponajviše i bavi, zanemarujući, pokatkad i neopravdano, izvedbe na takozvanim 'manjim' pozornicama, splitskoj, riječkoj, osječkoj. Unatoč toj usredotočenosti na praktički dva kazališna središta, Senkerov autorski tekst, u koji je uključeno i desetak primjernih kazališnih kritika (od osvrta Augusta Šenoe na izvedbu Mletačkog trgovca u 19. stoljeću, preko tekstova Josipa Horvata, Milana Begovića i Ive Hergešića iz međuraća, do kritike Nataše Govedić iz 21. stoljeća, pruža čitateljima niz pouzdanih informacija te nudi prihvatljivu periodizaciju recepcije Shakespearea u nas.
Antonija Bogner-Šaban

Dajući povijesni pregled izvedbi Shakespeareovih djela na hrvatskim pozornicama (od izvedbe Romea i Julije od strane Domorodnog teatralnog društva), autor ukazuje ne samo na kontinuitet izvođenja najvećega svjetskog dramatičara, već i na važnost koje su te izvedbe imale za konstituciju hrvatskoga glumišta u cjelini. U tom su smislu istaknuta druga polovina 19. stoljeća, kao i razdoblje intendanture S. Miletića, kada Shakespeareove drame bivaju stožernim mjestima repertoara nacionalnog kazališta. U svome djelu Senker daje i zemljopisne koordinate izvedbi, od Zagreba do Osijeka i Dubrovnika, kao i brojčanu sumu: od sredine 19. stoljeća do početka 21. stoljeća 30-ak Shakespeareovih dramskih tekstova doživjelo oko 250 premijernih izvedbi.
Andrea Zlatar-Violić

Autor: Boris Senker
Izdavač: Disput, Zagreb
Izdanje: prvo / first
Godina: 2006
Uvez: meki
Format: 16x20
Stranica: 248
Potpis: autor