Teorija života svijesti i spoznaje, na osnovi ialektičkog materijalizma. Posvećeno Ognjenu Prici - Ubili su Te, znam; ali da si mrtav - to poričem...
Vlastita naklada, pisano 1945. godine, a objavljeno 1946. godine.
Vrlo rijetko u ponudi. U odličnom stanju.
Miroslav Feller /1901-1961/, pjesnik, teoretičar i kritičar,
jedna je od najinteresantnijih i zato valjda i najmanje proučenih duhovnih
pojava na našem terenu. Rođen u mnogobrojnoj porodici Eugena Viktora Fellera,
jednog od najbogatijih ljudi kod nas na početku XX. stoljeća, dolazi ubrzo u
oštar sukob s nasilnim očevim autoritetom, odvaja se od porodice u sedamnaestoj
godini i započinje svoje nevjerojatno »putešestvije«
/Zagreb-Beč-Beograd-Ljubljana-Berlin-Pariz-Moskva-Zurich-Zagreb-Mljet-zatvor
Mamula-logor Udine-Vipavska dolina-Velika Gorica-Zagreb, da spomenemo samo
važnije postaje/ koje praktički traje kroz čitav njegov život, da bi se
završilo na Silbi gdje je 30. V. 1961. preminuo. U ranoj mladosti fasciniran je
biologijom i Ernstom Haeckelom, kao devetnaestgodišnji mladić piše traktate iz
teoretske biologije, potom biva privučen blistavom pojavom Sigmunda Freuda /od
koga se polemičkom knjigom »Das Unbehagen in der Zivilisation«, Verlag A.
Francke A. G. Bern, 1933. a još više studijom »Psychodynamik des primitiven
Denkens«, Verlag Franz Deuticke, Wien-Leipzig 1933, odvaja i teoretski
osamostaljuje/, godinama proučava marksizam i započinje radom na svom životnom
djelu »Tijelo i duša«. Prvi, još u mnogočemu nedovršeni i nedotjerani, dio te
knjige izašao je u Zagrebu 1946. pod nazivom »Teorija života, svijesti i
spoznaje«, te predstavlja između ostalog, plodnu teoretsku podlogu njegove i
jedine naše kompletne estetike /u Republici 1953-54. objavljeno je 14 njegovih
teoretsko-estetskih eseja, što s dvadesetak problemskih napisa u Krugovima,
Životu, Naprijedu, Narodnom listu i Vjesniku u srijedu sačinjavaju zaokruženu
cjelinu od cca 600 stranica teksta/. Premda pod izrazitim utjecajem mnogih
snažnih duhova, uvijek se neumorno i u svemu navraćao, najčešće s kritičkim
rezervama ali još uvijek zahvalno, na misli Lessinga, Goethea, Karla Krausa,
Freuda i Marxa. Feller je razvio samosvojnu i originalnu teoriju ili, bolje,
teorije - jer je on, objašnjavajući biogenezu svijesti, zahvatio i u
međupovezanosti i objasnio fizikalno, biološko i kulturno područje - koje su,
međutim, zbog svoje protivnosti lijevom /staljinizam/ i desnom /modernizam/
dogmatizmu izazivale žestoke otpore i anateme.
Hrvoje Lisinski, Filmska kultura, Zagreb, 1962.
Autor: Miroslav Feller
Izdavač: Vlastita naklada
Izdanje: prvo/first
Godina: 1946
Uvez: meki
Format: 12x17
Stranica: 166
