Vrlo rijetko u ponudi. Bit kulture - načelan prikaz Miroslava Fellera. stanje - antikvarno odlično.
Miroslav Feller /1901-1961/, pjesnik, teoretičar i kritičar, jedna je od najinteresantnijih i zato valjda i najmanje proučenih duhovnih pojava na našem terenu. Rođen u mnogobrojnoj porodici Eugena Viktora Fellera, jednog od najbogatijih ljudi kod nas na početku XX. stoljeća, dolazi ubrzo u oštar sukob s nasilnim očevim autoritetom, odvaja se od porodice u sedamnaestoj godini i započinje svoje nevjerojatno »putešestvije« /Zagreb-Beč-Beograd-Ljubljana-Berlin-Pariz-Moskva-Zurich-Zagreb-Mljet-zatvor Mamula-logor Udine-Vipavska dolina-Velika Gorica-Zagreb, da spomenemo samo važnije postaje/ koje praktički traje kroz čitav njegov život, da bi se završilo na Silbi gdje je 30. V. 1961. preminuo. U ranoj mladosti fasciniran je biologijom i Ernstom Haeckelom, kao devetnaestgodišnji mladić piše traktate iz teoretske biologije, potom biva privučen blistavom pojavom Sigmunda Freuda /od koga se polemičkom knjigom »Das Unbehagen in der Zivilisation«, Verlag A. Francke A. G. Bern, 1933. a još više studijom »Psychodynamik des primitiven Denkens«, Verlag Franz Deuticke, Wien-Leipzig 1933, odvaja i teoretski osamostaljuje/, godinama proučava marksizam i započinje radom na svom životnom djelu »Tijelo i duša«. Prvi, još u mnogočemu nedovršeni i nedotjerani, dio te knjige izašao je u Zagrebu 1946. pod nazivom »Teorija života, svijesti i spoznaje«, te predstavlja između ostalog, plodnu teoretsku podlogu njegove i jedine naše kompletne estetike /u Republici 1953-54. objavljeno je 14 njegovih teoretsko-estetskih eseja, što s dvadesetak problemskih napisa u Krugovima, Životu, Naprijedu, Narodnom listu i Vjesniku u srijedu sačinjavaju zaokruženu cjelinu od cca 600 stranica teksta/. Premda pod izrazitim utjecajem mnogih snažnih duhova, uvijek se neumorno i u svemu navraćao, najčešće s kritičkim rezervama ali još uvijek zahvalno, na misli Lessinga, Goethea, Karla Krausa, Freuda i Marxa. Feller je razvio samosvojnu i originalnu teoriju ili, bolje, teorije - jer je on, objašnjavajući biogenezu svijesti, zahvatio i u međupovezanosti i objasnio fizikalno, biološko i kulturno područje - koje su, međutim, zbog svoje protivnosti lijevom /staljinizam/ i desnom /modernizam/ dogmatizmu izazivale žestoke otpore i anateme.
Hrvoje Lisinski, Filmska kultura, Zagreb, 1962.
Autor: Miroslav Feller
Izdavač: Vlastita naklada
Izdanje: prvo / first
Godina: 1946
Uvez: meki
Format: 14x20
Stranica: 40
