ART EDITIONS

Uvod u metodu Josipa Vanište Predgovor Tonko Maroević Kratis, Zagreb 2018. Meki uvez s klapnama 24x31cm 80pp Bogato ilustrirano. design Paško Mravičić

Josip Vaništa: Olovka, kreda, projekti, izdanja 1948-2008 HNK, Zagreb 2009. 24x31cm 42pp Postav Nenad Fabijanić Design Paško Mravičić

Josip Vaništa: Crteži, akvareli, pasteli 1945-2005 HAZU, 2005. Meki uvez s klapnama Predgovor Tonko Maroević 21x30cm 52pp

Monografija umjetničkih djela drugih autora iz zbirke Josipa Vanište. tekst - Tonko Maroević, Josip Vaništa, Ninoslav Pavić Zagreb, 2007. 24x31cm 168pp

Josip Vaništa: Rukovet HAZU, 2014 55pp 30cm eksponati, projekti, crteži, kolaži, edicije, dokumentacija : Zagreb, ožujak - travanj 2014 / [urednik Velimir Neidhardt] ; [fotografije Filip Beusan, Nives Gajdobranski]

Josip Vaništa: Ishodišta Gradski muzej Karlovac, 2014. 21x30cm 52pp Izložba crteža, slika, kolaža, projekata

Radoslav Putar: Vaništa Galerija 11, Zagreb 1984.

Nuša i Srečo Dragan Otisak svijesti Nuše & Srečo Dragan Galerija Nova, Zagreb 1980. 17,5x12,5 Kartolina / Mail Art

Fedor Vučemilović: Happy Gallery 1984. Beograd, Srećna galerija 21x14cm Predgovor na srpskom i engleskom jeziku Slavko Timotijević

Miško Šuvaković: Neoavangarda i konceptualna umjetnost u Hrvatskoj DAF, Zagreb 2019. 256pp 16x21,5cm meki uvez Knjiga Miška Šuvakovića "Neoavangardna i konceptualna umjetnost u Hrvatskoj" nije historijsko umjetnički pregled, ali ni kritička studija, nego dokument indeksiranja, dijagramatiziranja i razumijevanja složenosti “asamblaža“ neoavangardne, konceptualne, postkonceptualne i suvremene umjetnosti. Povod za pisanje ove knjige se može prepoznati u ideji da su taktičke prakse radikaliziranih neoavangardi i konceptualne umjetnosti težile “napuštanju umjetnosti“, te otvaranju prozora i vrata ateljea, galerija, kulturnih centara i muzeja prema vanjskom prostoru: svijetu oko njih/nas. To je značilo da se učinio nagli i, povremeno, brutalni a povremeno nježni okret od carstva “unutarnje nužnosti“ (Kandinski i veliki apstraktni modernizam) te konceptualističkog idealizma na kraju šezdesetih godina izrečenog frazom “Live in Your Head“ u suočenje s izvanjskim svijetom, na način koji je opisao, sasvim drugim povodom, austrijsko-britanski filozof Ludwig Wittgenstein riječima “Unutrašnjim procesima su potrebni spoljašnji kriterijumi“. Napuštanje umjetnosti nije značilo da je umjetnost odbačena u ime bilo čega drugog – iskustva, politike, boga, seksa, droge, svakodnevice, novog društva, socijalizma, dizajna, ekonomije, potrošnje, tržišta, etnosa itd. – značilo je da je to trajući proces otvaranja ili, rječnikom pjesnika i filozofa Darka Kolibaša, “razlučivanja“ (différAnce) od jezgra idealnih modernističkih autonomija umjetnosti.

Evelina Turković: Slika od zvuka 292 pp meki uvez s klapnom 14 x 20,5 cm Durieux i HS AICA, Zagreb, 2018. Zvuk je više od “standardnog” osjeta, jer nas uz ostalo čini svjesnima perspektive vremena i prostora, prenoseći podatke o brojnim odnosima koji zahvaćaju u kompleksnost ljudske egzistencije. Današnje doba ima “moć” izdvojenog slušanja, dok se s pomoću slušalica i prijenosnog medija distanciramo iz mnoštva, a javni prostor privatiziramo, onemogućavajući izravni kontakt s “ušima grada”. S druge strane svjedočimo opstanku “klasičnih” metoda emitiranja koje pridonose krhkom osjećaju zajedništva. U izložbenom prostoru zvuk često nije moguće mimoići; međusobnim preklapanjem njegovih izvora nastaje kakofonija, možda čak i buka kao oblik nove socijalnosti. Podvrgnuti smo postupcima zvučne kompresije, adaptiramo se zavisno od novih tehnologija, često ne razmišljajući o podražajima koje zvuk izaziva kod voljnih (i slučajnih) slušatelja. Knjiga Eveline Turković Slika od zvuka – Zvuk u vizualnoj umjetnosti u velikoj je mjeri posvećena zvuku kao izražajnom sredstvu i fenomenu proizišlom iz konteksta suvremene vizualne umjetnosti. No osim audioradova stvorenih specifično za radijski program i emitiranih u ciklusu emisija Slika od zvuka na Trećem programu Hrvatskoga radija, autorica ovom knjigom zahvaća širi kontekst obilježen zvučnim valovima. Riječ je o specifičnim događajima koje – kao subjekti koji slušaju – iskustveno dijelimo u zajedničkom vremenu, aktivirajući osobne osjetilne resurse.

Urednica: Branka Stipančić. Autori tekstova: Ivana Bago, Branko Cerovac, Suzana Marjanić, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Sven Stilinović, Branka Stipančić, Raša Todosijević, Goran Trbuljak Format: 21X24 Opseg: 208 Uvez: Meki s klapnom

Bol u tekstu, 1977-1996. Naslovnica Vlado Martek, Duchamp-Lukacs 1 : 0. Oprema Igor Kuduz.

Danas više nikomu ne pada na pamet da tzv. dokumentarnost Atgetovih fotografija smatra mjerilom vrijednosti. Ma koliko se kritika fotografije čvrsto držala nekih svojih interpretacijskih načela koja gotovo u pravilu opisuju ono što se na slici vidi,

Dimitrije Mića Bašičević Mangelos. Studije i eseji, Kritike i zapisi 1955 - 1963. Izdanje iz 1995. godine.

Knjiga Piotra Piotrowskog Avangarda u sjeni Jalte. Umjetnost Srednjoistočne Europe u razdoblju 1945.– 1989. kompleksna je studija likovne proizvodnje u području između „željezne zavjese“ i granica bivšegas SSSR-a, koja prikazuje zbivanja na likovnoj sceni

Katalog za izložbu: Josip Vaništa, ljudi, mjesta, krajevi 1946-1997. Predgovor Igor Zidić. Grafička obrada Artresor Studio i Ante Rašić. Naklada 400.

Lijepi katalog/knjiga za izložbu Mio Vesović - Fotografije 71-02. Kloviućevi dvori 2003. godine. Marina Viculin, kustos izložbe. Oblkovanje kataloga Nedjeljko Špoljar/Sensus Design Factory. Naklada 600. Naslov: Mio Vesović [fotografije ’76.-’03. : Ga

Hrvatsko izdanje klasika Toma Wolfea “Od Bauhausa do našeg doma” u prijevodu Marine Leustek objavila je naklada Postscriptum u studenom 2007.

Mladen Stilinović: Exploitation of the Dead. Lijepi katalog/knjiga iz 2007. godine. Bogato ilustrirano. Urednici Branka Stipančić i Tihomir Milovac. Tekstovi na engleskom jeziku. Tekstovi-Beroš, Nada / Dragojević, Danijel, Milovac, Tihomir Stilinović w

Hoću kući. - Knjige umjetnika 1972. - 2006. Intervenirajući na materijalima poput kartona, novina, tkanina i predmeta svakodnevne upotrebe, Mladen Stilinović je u svom radu razvio strategiju "siromašnog" umjetničkog postupka, ali i svojevrsne autonomije,

Izložba Arhitektura za humaniji svijet − Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo 58, na 1. katu prostora za povremene izložbe, tematizira ulogu propagandnih izložbi od druge polovice 1940-ih do sredine 1960-ih godina u promociji nacionalnog id

Zbirka tekstova i intervjua koju je priredila Nataša Marković o jednoj od najvećih zvijezda moderne umjetnosti, vodećoj umjetnici performansa Marini Abramović, rođenoj u Beogradu. To su sabrani novinski tekstovi i intervjui objavljeni tokom poslednjih sed

Art radionica Lazaretti 2015. Urednik Slaven Tolj. Tekstovi (hrvatski i engleski jezik) Ivana Mance i Žarko Paić. Prijevod Andy Jelčić i Lidija Toman. Fotografije Ivan Vranjić. Grafičko oblikovanje i prijelom Marini Krstačić Furić i Ana Tomić. Naklada 300