Jakov Gotovac (Split, 1895. - Zagreb, 16. 1982.), hrvatski operni
dirigent i skladatelj. Vodio je pjevačka društva Mladost, Mladost-Balkan i Jug,
a nakon II. svjetskog rata Pavao Markovac i Vladimir Nazor. Bio je
akademik i član Hrvatskog narodnog kazališta (HNK). Dobitnik je nagrade za
životno dijelo Vladimir Nazor (1964.) kao i nagrade AVNOJ-a (1972.).
Prvi njegov opus Dva skerca za mješoviti zbor na narodne tekstove (1916.)
pokazao je pravac kojim će njegovo stvaralaštvo ići. Bio je to put nacionalnog
muzičkog realizma, kojem će gotovo bez izuzetka ostati vjeran u svojim daljnjim
ostvarenjima. Za svoja vokalna djela, Gotovac je uzimao najviše narodne
tekstove. Stihovi iz narodne lirike i epike našli su u njemu izvanrednog
tumača, umjetnika koji je znao ne samo tonovima ocrtati njihov sadržaj, nego i
muzičkim sredstvima podati potrebno raspoloženje i dočarati sredinu. Uz
folklorna obilježja, Gotovac je u svoja dijela unio i mediteransku
raspjevanost, prožetu senzibilnošću, što se najviše odrazilo u operama. Vrhunci
njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni obred Koleda (1925.) i Simfonijsko
kolo (1926.), uz koje treba još spomenuti scensku glazbu za Gundulićevu Dubravku
(1926.) i romantičnu narodnu operu Morana (1930.). Iduća etapa u Gotovčevom
opernom stvaralaštvu je njegova komična narodna opera Ero s onoga svijeta
(1935.) koja je obišla više od 80 europskih muzičkih pozornica i izvođena je na
devet jezika. U književno vrijednom libretu Milana Begovića, Gotovac je našao
izvrsnu podlogu na kojoj se u okviru arhitektonski izrađene cjeline mogao
slobodno prepustiti svim svojim sklonostima za komiku i humor. Opus Jakova
Gotovca još sadrži opere Mila Gojsalića (1951.), Dalmaro (1958.)
i Stanac (1959.), više orkestarskih dela, zborskih kompozicija i solo
pjesama.
Autor: Jakov Gotovac, potpis
Izdavač: Vlastita naklada, Zagreb
Godina: 1929
Uvez: meki
Format: 25x34.5
Stranica: 6
